Pre samog čitanja i pisanja dete treba da razvija određene veštine koje će ih pripremiti i uvesti u svet pisanog jezika. Evo koje su to veštine.
Veštine čitanja i pisanja se vezuju za polazak u školu, ali kako bi se one nesmetano razvijale potrebno je posedovati određena znanja i veštine i u predškolskom periodu, tj. predčitačke i predpisačke sposobnosti. Osnova za nesmetano usvajanje predveština čitanja i pisanja predstavlja uredan govorno-jezički razvoj, razvoj pažnje, pamćenja, vizuelne i auditivne percepcije i razvijanje fine motorike.
Na osnovu razvijenosti (tj. nerazvijenosti) ovih veština u određenom uzrastu mogli bi prepoznati decu koja će kasnije imati poteškoće u usvajanju čitanja i pisanja.
Predčitačke sposobnosti podrazumevaju osetljivost za karakteristike pisanog jezika koje dete usvaja postupno u predškolskom periodu.
Do 3. godine dete postaje svesno da neko čita ili piše, i pokušava samo da radi isto. Gledajući u pisani sadržaj i slušajući nas dok čitamo dete shvata da iz čitanja proizilazi poruka. Do 5. godine dete postaje svesno razlika i sličnosti u pojedinim slovima, shvata da se piše s leva na desno, da čitamo odozgo-nadole…
Do 6. godine se razvija fonološka svesnost kao sposobnost rastavljanja reči na glasove i sastavljanja glasova u reči, povezivanje određenog glasa sa slovom (fonemu i grafemu), sposobnost da se govorna reč kao zvučni segment poveže sa odgovarajućom pisanom reči. Fonološka svesnost ukazuje da dete shvata da se reč sastoji od manjih segmenata kao što su foneme i slogovi.
- Prepoznavanje i slaganje rime (oko treće godine),
- Slogovno raščlanjivanje reči (između četvrte i pete godine),
- Prepoznavanje prvog glasa u reči (5 i više godina),
- Rastavljanje reči na glasove – analiza glasova (6 godina),
- Sastavljanje glasova u reči – sinteza glasova,
- Povezivanje glasa sa slovom (6,5 godina),
- Stvaranje novih reči manipulacijom glasova u rečima (dodavanje, oduzimanje ili premeštanje glasova).
- Uredan govorno-jezički razvoj,
- Dobro razumevanje govora, onoga što samo govori i govora drugih,
- Razumevanje sadržaja priče i prepričavanje iste,
- Uredna artikulacija svih glasova do 6. godine,
- Uredna gramatička struktura rečenice,
- Uočavanje i pravljenje rime,
- Lako učenje i produkovanje pesmica, priča, slika i događaja,
- Uredna pažnja, koncentracija i pamćenje,
- Uredan razvoj motorike.
Čitanje je vrlo složena veština koja podrazumeva razumevanje pisane poruke i uslovljeno je razvojem govorno-jezičkih, vidnih, slušnih, saznajnih sposobnosti.
Pisanje je najsloženija veština koja zahteva udruženu pažnju, memoriju, motorne i jezičke veštine.
Kao roditelji bi trebalo vašem predškolcu obezbediti podsticajnu sredinu, okružiti ga mnoštvom raznovrsnog sadržaja kao i životnih situacija. Iskoristiti svaku priliku za razgovor sa detetom, objašnjavati i davati odgovor na svako dečije pitanje (ma koliko ga ono puta ponovilo). Upotrebljavati jasan govor, izbegavati tepanje i u najmlađem uzrastu,
Zajedno stvarajte naviku da čitate, prelistavate slikovnice u početku, pokazivanjem i razumevanjem nacrtanog sadržaja, a potom čitate priče kako dete bude raslo, prepričavate ih, podstičite odgovore raznim pitanjima.
Tako ćete formirati i pravilnu strukturu rečenice kao i bogatiti rečnik deteta.
Za razvoj veštine pisanja je bitan razvoj grafomotorike kao sposobnosti držanja olovke i pravilnog pisanja, kao i razvoj fine motorike mišića šake i prstiju. Znači, što više igara gde su zauzete detetove ručice i prstići (mesite, seckajte, slažite, gnječite, presipajte, pravite….).
O razvoju fine motorike i njenoj povezanosti sa razvojem govora pročitajte http://www.prvereci.rs/vesti/clanak/povezanost-fine-motorike-i-razvoja-govora
Kao roditelji, možemo uraditi mnogo za razvoj svoje dece. Pomoći ćete im time što ih stimulišete, ali i jednostavno, volite ih i pratite osećaj. Tako ćete učiniti najbolje za njih.
Ako mislite da vaše dete nema dovoljno razvijene predčitačke i predpisačke sposobnosti ili Vam treba savet kako ih dodatno stimulisati, obratite se stručnom licu koji ce izvršiti procenu i dati stručno mišljenje.
Tekst priredila Marija Ranisav
Diplomirani defektolog - logoped